• Proizvodi
  • Saveti
  • Recepti
  • Prodavnice
  • Naša priča
  • Kontakt
0
Kategorije
0
Korpa
Prijavi se
Bio Spajz/Saveti/Turšija - blagodeti tradicionalne namirnice

Turšija - blagodeti tradicionalne namirnice

Malo ukiseljnog povrća u svakodnevnoj ishrani podstiče apetit i jača varenje. Kiseljenje povrća je jedan od načina pripreme i čuvanja hrane vrlo blizak našoj tradiciji. Osim dugog načina kiseljenja postoji i brzi način: korišćenjem prese za kiseljenje za samo nekoliko sati možete ukiseliti povrće.


Lekovita svojstva
Ukiseljeno povrće povećava apetit, pospešuje probavu i jača creva.
Kisela hrana donosi ravnotežu našoj ishrani ukoliko se ona bazira na mesu, jajima, mlečnim proizvodima (Zapadna kultura), a i ukoliko se bazira na integralnim žitaricama i povrću (Istočna kultura).

Način pripreme
Hrana se stavi u presu, posoli se i zatim se zavrtanjem poklopca reguliše kojom jačinom ćemo pritisnuti povrće. Pod pritiskom i pod dejstvom soli hrana vrlo brzo počinje da se kiseli.

Povrće koje se kiseli mora biti sveže, čvrsto i zdravo. Ukiseljeno povrće čuva se nakon kiseljenja na tamnom i hladnom mestu. Brzo ukiseljeno povrće možete držati u frižideru više dana. Možete kiseliti razno povrće: kupus, krastavac, dajkon, crveni kupus, crni luk, razno korenje, okruglo i lisnato zeleno povrće, morske alge, voće, riba, pa čak i cveće.

I još ponešto o turšiji
Kratko kiseljenje obično se primenjuje u proleće i leto, a dugo kiseljenje češće se primenjuje u jesen i zimu.

Osim u soli, može se kiseliti i u tamari soja sosu, misu, mekinjama... U Japanu skoro svaka porodica kiseli na svoj način, i ukiseljene namirnice jede svaki dan, uz svaki obrok. Uobičajeno je i da se obična ukiseljena jela razmenjuju među prijateljima i komšijama.

Na isti način kao što se kupus kiseli samo sa solju, možete ostaviti i drugo povrće. Nije potrebno dodavati nezdravu esenciju ili konzervans. Obilnu rafinisanu so zamenite krupnom nerafinisanom morskom solju. Prema makrobiotici, kiseli kupus i drugo povrće ostavljeno na ovaj način, zdravo je jesti svakodnevno u malim količinama (par kašičica). Turšiju je pre jela potrebno oprati od soli. Ono što je bitno u turšiji nalazi se natopljeno u vlaknima povrća, a to su žive bakterijske probiotičke kulture, iste one koje se nalaze u probiotičkim jogurtima. Dakle, i pre popularnosti probiotičkog jogurta mi smo ove, za bolje varenje korisne bakterije, unosili putem tradicionalnog kiselog kupusa! Upravo iz ovog razloga, kupovna turšija je u najmanju ruku potpuno beskorisna, jer je uvek sterilisana, a time su ubijene i sve korisne probiotičke bakterije. Povrće poput kelerabe, šargarepe, paškanata, paprike, krastavca i drugog, ukiselite tako što ćete ga iseći ili narendati, pa ređati u bure ili kakvu posudu. Stavljajte sloj povrća, pa posipajte morskom solju. Stavite preko turšije čist tanjir ili odgovarajući predmet, pa preko njega kamen, da se napravi pritisak, koji će izvući vodu iz povrća i ubrzati fermentaciju. Turšiju je najbolje da pripremate i držite u hladnom špajzu ili podrumu. Ovakve turšije možete pripremati i u japanskoj posudi koja se zove cukemonoki (ima je u boljim prodavnicama zdrave hrane).

Ostale podkategorije saveta