Ishrana kod gihta - jelovnik

Giht, bolest poznata je još od davnina pod nazivom "bolest kraljeva".

Ishrana kod gihta - jelovnik

 

Ona predstavlja oblik artritisa koji izaziva iznenadne, jake napade bola, oticanje i crvenilo zglobova.

 

Iako se ne može potpuno izlečiti, pravilnom ishranom i terapijom može se efikasno kontrolisati i smanjiti broj i intenzitet napada.

 

 U svemu tome veliku ulogu igra adekvatna ishrana kod gihta. Jelovnik kod ovog stanja nije samo deo lečenja,on je njegov kamen temeljac. U nastavku pročitajte sve detalje vezane za giht i kako ishrana može da pomogne u ublažavanju neprijatnosti koje on donosi.

 

 

Šta je giht?

Giht je metabolički poremećaj uzrokovan prekomernom količinom ureje (mokraćne kiseline) u krvi, stanje poznato kao hiperurikemija. Mokraćna kiselina nastaje razgradnjom purina - jedinjenja koje se prirodno nalaze u našem telu, ali i u određenoj hrani.

 

Kada se previše mokraćne kiseline nakupi u organizmu, formiraju se sitni, oštri kristali u obliku iglice koji se talože u zglobovima i okolnim tkivima, izazivajući upalu, intenzivnu bol i oticanje. Najčešće su pogodeni palac na nozi, gležnjevi, zglobovi stopala, kolena i zglobovi šaka.

 

 

Giht - simptomi

Simptomi gihta se obično javljaju u napadima, često noću, i često se manifestuju kao:

 

  • Jak bol u zglobovima: bol je najintenzivniji tokom prvih 4 do 12 sati.

  • Upalni simptomi: zglob postaje otečen, topao, crven i ekstremno osetljiv na dodir.

  • Ograničena pokretljivost: kako napad napreduje, pokreti zgloba postaju otežani i bolni.

  • Nelagodnost: nakon što najjači bol prođe, nelagoda i bol mogu trajati danima ili nedeljama, a kasniji napadi mogu biti duži i pogoditi više zglobova.

 

 

Giht – ishrana: ključni principi

Cilj ishrane kod gihta je trostruki: smanjiti unos purina, povećati izlučivanje mokraćne kiseline i postići ili održati zdravu telesnu težinu.

 

Kako biste sve to postigli, potrebno je da ispratite nekoliko jednostavnih koraka u ishrani.

 

  1. Izbegavajte namirnice bogate purinima: Ovo je najvažniji korak. Direktnim smanjenjem unosa purina smanjujete i proizvodnju mokraćne kiseline.
  2. Ograničite umerene izvore purina: Neke namirnice sadrže umerenu količinu purina i mogu se konzumirati sa oprezom.
  3. Povećajte unos vode: Osobama sa gihtom preporučuje se najmanje 2-3 litre tečnosti dnevno. Voda pomaže bubrezima da efikasnije izluče mokraćnu kiselinu iz organizma.
  4. Umanjite unos šećera: Posebno je opasan visoko-fruktozni kukuruzni, koji se nalazi u gaziranim pićima, sokovima i slatkišima. Fruktoza podstiče proizvodnju mokraćne kiseline.
  5. Umerena konzumacija alkohola: Alkohol, posebno pivo (bogato purinima), otežava izlučivanje mokraćne kiseline i podiže njen nivo u krvi. Vino se čini kao manje rizično, ali umerenost je ključna.
  6. Izbegavajte masne i pržene obroke: Gojaznost je jedan od glavnih faktora rizika za giht. Gubitak kilograma smanjuje opterećenje na zglobove i snižava nivo ureje. Međutim, brzo gubljenje težine može privremeno povistiti nivo mokraćne kiseline, pa je bolje postići to postepenim promenama u ishrani.

 

Zabranjene i dozvoljene namirnice

Ukoliko imate giht, potrebno je da ispratite koje namirnice treba da koristite, čiju upotrebu da ograničite, a koje u potpunosti da izbacite iz ishrane.

 

Zabranjene namirnice kod gihta (visok sadržaj purina)

Namirnice koje se ne preporučuju ukoliko imate giht su: meso, unutrašnji organi (jetra, bubrezi, mozak, jezik), divljač, mesne prerađevine i koncentrovani bujoni. Uz to, potrebno je da iz ishrane izbacite plodove mora kao što su sardele, skuša, haringe, školjke (dagnje, kamenice), losos, ikra. Što se tiče pića, zabranjeni su svi oblici piva, slatki sokovi i gazirana pića sa dodatom fruktozom.

 

Namirnice koje treba ograničiti (umeren sadržaj purina)

Crveno meso (govedina, svinjetina, jagnjetina), živinarstvo (piletina, ćuretina) mogu se konzumirati umereno (do 100-150g, nekoliko puta nedeljno). Ostale ribe osim onih na "zabranjenoj" listi (npr. pastrmka, bakalar) takođe mogu ponekad da se nađu na trpezi. Uz to, dozvoljeno je povrće kao što su spanać, karfiol, pečurke, mahunarke (pasulj, sočivo, grašak). 

 

Iako neke studije pokazuju da povrće bogato purinima ne utiče značajno na rizik od gihta, početna preporuka je da se one konzumiraju sa oprezom. Oprez i umerenost, savetuju se i kada su u pitanju žestoka alkoholna pića i vino.

 

Preporučene namirnice (nizak sadržaj purina)

Voće i povrće su nezaobilazne namirnice. Sve vrste su generalno dobre. Posebno su korisne višnje, za koje se smatra da snižavaju nivo mokraćne kiseline i smanjuju upalu. Uz to, konzumirajte celovite žitarice, hleb, testeninu, pirinač i proso. Mleko, jogurt, sir su posebno korisni jer pomažu u izlučivanju mokraćne kiseline. Odličan izbor su biljna ulja (maslinovo, suncokretovo), avokado i orašasti plodovi. Kad  je u pitanju piće, preporučuju se voda, kafa i biljni čajevi.

 

 

Giht - ishrana i lečenje

Ishrana je komplementarna medicinskom lečenju. Lekovi propisani od strane lekara imaju ključnu ulogu u kontroli nivoa mokraćne kiseline i ublažavanju bolova.

 

Međutim, bez promene životnih navika, uključujući ishranu, efikasnost lekova može biti umanjena, a doze potrebne za kontrolu bolesti veće. Pravilna ishrana može pomoći u smanjenju potrebne doze lekova i produžiti periode remisije između napada.

 

 

Ishrana kod gihta – primer jelovnika

Ovaj primer jelovnika služi kao opšti vodič i trebalo bi ga prilagoditi individualnim potrebama, ukusima i savetima lekara ili nutricioniste.

 

Doručak (08:00)

  • Kaša od ovsa sa mlekom (1,5% mm) i šoljica svežih ili zamrznutih višanja.

  • Šoljica zelenog čaja.

Ovas je odličan izvor vlakana, a mleko i višnje pomažu u kontroli mokraćne kiseline.

 

Užina (11:00)

  • Jedna banana i mala šolja jogurta.

Lagani obrok koji daje energiju i obezbeđuje kalijum.

 

Ručak (14:00)

  • Pileći file sa roštilja (100g) – pripremljen sa minimalno ulja.

  • Prilog: Velika porcija kuvane kvinoje ili pirinča.

  • Salata: Sveža salata od paradajza, krastavca i paprike sa prelivom od jabukovog sirćeta i maslinovog ulja.

 

Ručak od kvinoje za osobu sa gihtom

 

Kombinacija proteina iz piletine (umereni purini) sa kompleksnim ugljenim hidratima i alkalizujućim povrćem čini uravnotežen i bezbedan obrok.

 

Užina (17:00)

  • Šaka badema ili oraha.

Orašasti plodovi su dobar izvor zdravih masti i proteina.

 

Večera (19:30)

  • Omlet od 2 jajeta sa povrćem

  • Kriška celoznog hleba.

Jaja su izvor proteina sa niskim sadržajem purina, a povrće dodaje hranljive materije i vlakna. Večera je laka i lako svarljiva.

 

Tokom celog dana:

  • Voda: Kontinuirano pijenje vode, najmanje 2 litre.

Imajte u vidu da su izbalansirana ishrana i male promene u životnim navikama često veliki korak ka ublažavanju simtoma i zdravlju organizma.

 

Život sa gihtom zahteva svest o tome šta se stavlja na tanjir, zato kreirajte plan ishrane koji savršeno odgovara vašim potrebama.